Ć

ĆILIM
Žene vlaške nacionalnosti godinama prenose tradicionalne vrednosti s kolena na koleno i ne daju da se gasi viševekovna kultura njihovog naroda, pa često i promovišu svoju kulturu. Sa ciljem očuvanja i afirmacije identiteta svog naroda, ali i iz drugih razloga pripadnice nežnijeg pola oduvek su čuvale tradiciju svojih predaka koja bi bez njihovih vrednih ruku, preduzimljivosti i istrajnosti, odavno bila zaboravljena. One ne daju da izumru običaji, da se zaborave starine, rukotvorine, nematerijalno bogatstvo Vlaha. Vlaški ćilim ponos je iz prošlosti Vlaha. Stare Vlajne unikatne ćilime i one sa različitim motivima, nekada su podrazumeva se radile ručno. Ćilim je inače vrsta tepiha rađena na tkačkom razboju najčešće od vune. Reč potiče od turske reči „kilim“ što u prevodu znači prostirač ili pokrivač. Iako je osnovna namena ćilima pokrivanje podova zbog svoje lepote se mogu naći na zidovima kao tapiserije. Takođe zbog mekoće mogu lako zameniti i klasične prekrivače naročito u zimskim mesecima. Podni ćilimi se najčešće rade na razboju pomoću dve tehnike tkanja: postupkom provlačenja vunenih niti odozgo i odozdo i umetanjem petljice kojom se ostavlja čupav izgled na površini. Ćilimi se najčešće prave od kvalitetne vune mada se mogu koristiti i konoplja, svila ili lan. Postoji veliki broj vrsta i podvrsta ćilima i uglavnom se razlikuju po geografskim lokalitetima na kjima se prave ćilimi sa određenim osobenostima.

Vlaški ćilim

ĆIRA
Prva izgrađena pruga uzanog koloseka u Srbiji 1887. godine bila je pruga Vrška Čuka-Radujevac, koju je izgradilo Belgijsko društvo, koje je dobilo i koncesiju za eksploataciju rudnika. Pruga je služila za prevoz uglja i putnika od Vrške Čuke do Radujevca na Dunavu, a služila je i za prevoz bakra iz Borskog rudnika. Pruga je išla dolinom Timoka u dužini od 82 kilometra. Belgijska pruga uzanog koloseka funkcionisala je sve do 1936. godine. Pruga uzanog koloseka Zaječar-Paraćin građena je od 1905. godine kada je izgrađena deonica Zaječar-Bogovina, dok je deonica od Paraćina do Izvora izgrađena 1906. godine. Izgradnja cele pruge trajala je više od šest godina, a otvaranje pruge u celosti od 105 kilometara dužine od Zaječara do Paraćina obavljeno je 28. januara 1912. godine. Lokomotiva koja je vukla ovaj voz u narodu se popularno zvala ,,Ćira“.

Izgradnja belgijske pruge

Ovaj projekat je sufinansiran sredstvima Ministarstva kulture i informisanja
,,Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva”