D

DANI DUNAVA
Međunarodni Dan Dunava  obeležava se u 14 evropskih zemalja potpisnica Međunarodne konvencije o saradnji na zaštitii održivom korišćenju reke. Konvencija je osnov za saradnju država radi zaštite najveće evropske reke na čijem slivu živi više od 80 miliona ljudi. Dunavu u čast, manifestaciji  koja je posvećena deci ali i onim starijim o očuvanju eko-sistema ove reke, Negotin je jedan od onih sredina koji su se i proteklih i ove godine pridružili obeležavanju ovog značajnog događaja. Likovnom radionicom u Gradskom parku, kreativnom radionicom u domaćinstvu „Angelinin konak“ i manifestacijom „Dan Dunava 2017“ na Kusjaku je obeležen međunarodni dan reke koja kroz ovu opštinu protiče u dužini od 40 kilometara. Dan Dunava koji se obeležava podsećamo u četrnaest podunavskih zemalja pod sloganom „Sačuvajmo Dunav“.Opština Negotin je imala sreću da je deo dunavske rute. Najavljeni su bili  i  radovi na sanaciji priobalnog postojećeg puta od Mihajlovca ka Kusjaku u dužini  3  kilometra, s obzirom na to da je nakon usaglašavanja projekta sa novim Zakonom o planiranju i izgradnji izdato odobrenje za sanaciju. Predstoje i planovi a u okviru mogućnosti,  da se urede plaže koje će  obogatiti letnju ponudu i naučiti kako da koristimo prednosti koje Dunav pruža.“
Brojna takmičenja upotpunila su u proteklom periodu  dan od Kusjačke regate do takmičenja u veslanju, pripremanja riblje čorbe i pecanju. Od ranih jutarnjih sati , te godine, takmičili su se pioniri i pionirke u pecanju. Dvadesetak učesnika takmičenja u pecanju dobilo je nagrade koje su obezbedili Udruženje ribolovaca „Timok“ i Turistička organizacija. U regati od Mihajlovca do Kusjaka učestvovalo je desetak čamaca i najveselija posada bili su „Negotinci“.
Svi posetioci su imali priliku da se posluže besplatnom ribljom čorbom koja je pripremana u posebnom kazanu. Pripremljeno je blizu 400 porcija. Za dobro raspoloženje bili su zaduženi bend “Play on” i “Kontrakord , kao i Đole i Boemi”. I ove godine mnogobrojni posetioci bili su u prilici da  uživaju u besplatnoj vožnji katamaranom. Pokrovitelji manifestacije bili su Opština Negotin, Ministarstvo poljoprivrede -direkcija za vode a organizatori  Opštinska organizacija sportskih ribolovaca „Timok“ i Turistička organizacija opštine Negotin. I ove godine negotinci su obeležili Dan Dunava.

Dani Dunava Negotin

DANI ZORANA RADMILOVIĆA (ZORAN RADMILOVIĆ – glumčina)
Fondacija Zoran Radmilović i pozorište „Zoran Radmilović“ iz Zaječara od 1993. godine, svake jeseni, organizuju glumački festival pod nazivom „Dani Zorana Radmilovića“, na kojem učestvuju najpoznatiji teatri iz zemlje i okruženja. Ovaj festival se finansira od strane Ministarstva kulture i informisanja, Grada Zaječara i donatora. Jedan od najpoznatijih zaječaraca Zoran Radmilović rođen je 11. maja 1933. godine, od oca Momčila, sudije i majke Ljubice, domaćice, u Zaječaru. Deda po ocu Rihard Lang, bio je Nemac, železničar. Oženivši se Zoranovom babom Stevkom, prešao je u pravoslavlje i uzeo ime Radmilo. Odatle potiče porodično prezime Radmilović. Po očevoj želji upisao je Pravni fakultet u Beogradu i posle dve godine ga napušta. Potom je studirao na Arhitektonskom koji takođe napušta, a ubrzo upisuje Filološki fakultet, odsek engleski jezik. Uporedo je oprobao glumačke mogućnostu u KUD „Ivo Lola Ribar“. Tada odlučuje da napusti studije engleskog jezika i posvećuje se glumi. Na nagovor glavne glumice, koja mu je bila simpatija sa kojom je bio partner u kulturno umetničkom društvu upisuje i postupno apsolvira glumu na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju, te započinje karijeru u Beogradskom dramskom pozorištu (1962—1968), u kome je isprva nastupao u manje značajnim predstavama. Diplomirao je 1963. godine po povratku iz vojske. Godine 1964, zbog odustajanja Ljube Tadića, Radmilović dobija naslovnu ulogu u predstavi „Kralj Ibi“ (na sceni Ateljea 212). Tokom nastajanja predstave njegova glumačka nadarenost dovela je do trijumfa improvizacije (veliki uspeh ostvaruje i na gostovanjima u Parizu, Moskvi, Njujorku, Veneciji i dr.). Kasnije će „svoju scenu“ ponovo predstaviti (zajedno s kasnijim Radovanom III Dušana Kovačevića) dve decenije. Iako je ostvario niz uspelih uloga u pozorištu (stalni je član Ateljea 212 od 1968. godine do smrti), na filmu, televiziji i estradi, sve su one ostale u senci „uloge života“ u „Kralju Ibiju“ (čak i kad se radi o briljantnom ostvarenju – ulozi Molijera u istoimenom komadu Bulgakova, za koju je nagrađen Oktobarskom nagradom grada Beograda). Na filmu je debitovao 1962. godine (Čudna devojka, Jovana Živanovića) i odigrao oko dvadeset uloga. Glavne je ostvario u filmovima Glineni golub ( 1966), Ram za sliku moje drage (Mirza Idrizović, 1968), Pogled u noć ( 1968), Paviljon 6 (1978), Srećna porodica (Gordan Mihić, 1980). Svoju poslednju 299. predstavu „Radovan III” je održao 9. juna 1985. godine uz velike bolove, ali opet uz njegovu veliku želju predstava je održana do kraja. Samo tri dana kasnije prebačen je u bolnicu iz koje se nije vratio. Preminuo je 21. jula 1985. godine u 53. godini života na Prvoj hirurškoj klinici, od problema sa digestivnim traktom. Kremiran je, a njegova urna se nalazi u Aleji zaslužnih građana na Novom Groblju u Beogradu. Bio je oženjen glumicom Dinom Rutić. Njegova ćerka Ana inspirisana njime napisala je dve knjige – „Zalažem se za laž“ (2009) i „Kad je svet imao brkove“ (2011). Ćerka Zorana Radmilovića je preminula 7. februara 2017. godine u 43. godini. Ugledno glumačko priznanje, Nagradu za glumačku bravuru „Zoran Radmilović“, veoma omiljenu i cenjenu među glumcima, do sada su dobili: Milan Gutović, Lazar Ristovski, Žarko Laušević, Anica Dobra, Lidija Stevanović, Dragan Mićanović, Goran Šušljak, Rastko Lupulović, Branimir Popović, Sergije Trifunović, Anita Mančić, Nebojša Dugalić, Nebojša Glogovac, Vladimir Kurčubić, Bojan Dimitrijević, Miodrag Pejaković, Nenad Jezdić, Irfan Mensur, Pavle Pekić, Igor Đorđević, Petar Kralj i dr.

Festival „Dani Zorana Radmilovića“ u Zaječaru

DUBAŠNICA
Lako dostupna asfaltnim putem iz pravca Borskog jezera, udaljena od Bora 35 kilometara, krečnjačka visoravan Dubašnica, čini istočni deo Kučaja – najvećeg krečnjačkog kompleksa u Srbiji. Površina krasa Dubašnice je 82 km2. Krečne naslage su debljine i preko 200 metara. Nadmorska visina visoravni iznosi između 800 i 1000 metara. Najviši vrhovi su: Mošuluj i Stobari (1048m). Dubašnica je po svom litološkom sastavu kraška površ, rasčlanjena brojnim vrtačama i kanjonskim dolinama ponornica: Dubašnice, Demižloka, Vojale, Mikuljske i Pojenske reke…  Bogata je šumama, livadama i pašnjacima, kao i raznovrsnim vrstama divljači: jeleni lopatari, mufloni, divokoze, srne, divlje svinje, izuzetno je zanimljiva za lovce, planinare, speleologe i druge zaljubljenike prirode.

Dubašnica kod Bora

Ovaj projekat je sufinansiran sredstvima Ministarstva kulture i informisanja
,,Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva”