T

TIMOK (fudbalski klub)
Fudbalski klub Timok je osnovan 1919. godine i najstariji je fudbalski klub u Zaječaru. Između dva rata nastupao je u oblasnim ligama. U prvim godinama nakon Drugog svetskog rata nosio je ime Dinamo ali je 1951. godine vratio izvorni naziv koji nosi do danas. Tokom prvih desetak posleratnih godina klub se uglavnom takmiči u srpskoj ligi, tada trećem rangu takmičenja. Godine 1955. postaje član IV zone, jedne od pet zona koje su u tom periodu činile drugi stepen takmičenja na nivou Jugoslavije. U konkurenciji klubova iz centralne Srbije, Kosova i Metohije i Makedonije, kao što su Vardar, Radnički iz Kragujevca i Radnički iz Niša, Timok zauzima 8. mesto u sezoni 1955/56. Naredne godine, zbog reorganizacije takmičenja, ispada u treći rang. (1973) U Kupu Jugoslavije“Maršala Tita“. Timok je u Zaječaru u šesnaestini finala izbacio Zagrebački Dinamo pobedivši ga sa 3:1, da bi u Osmini finala ispali od Sarajevskog Železničara izgubivši sa 1:8 takođe u Zaječaru. Šezdesete i sedamdesete godine Timok provodi u nižim ligama da bi 1981. izborio ulazak u Drugu ligu Istok. U sezoni 1981/82 ostvaruje svoj najveći dotadašnji uspeh – treće mesto sa 33 boda, iza finansijski mnogo jačih Galenike i Trepče. Naredne dve sezone nisu bile tako uspešne i Timok je od leta 1984. ponovo trećeligaš. Godine 1992. Timok zauzima 4. mesto u Trećoj ligi Istok i zahvaljujući reorganizaciji takmičenja postaje član jedinstvene Druge lige SR Jugoslavije. Međutim, sezonu 1992/93 završava kao poslednji na tabeli. Čitavih deset godina kasnije klub ponovo ulazi u Drugu ligu, grupa Istok. Sezonu 2002/03 završava na visokom 3. mestu, iza Napretka i Mladog radnika. No, već sledeće godine ponovo ispada. U periodu od 2005. do 2012. Timok je bio član Srpske lige Istok. U dva navrata je bio drugi, da bi 2011/12 ubedljivo osvojio prvo mesto i postao član Prve lige Srbije. U sezoni 2013/14 Timok osvaja 13. mesto i ispada u Srpsku ligu Istok. Ukupno je Timok proveo 8. sezona u drugom rangu. Najznačajniji rezultat Timok je ostvario 26. oktobra 2005. kada je u osmini finala Kupa Srbije i Crne Gore kao gost izbacio beogradski Partizan nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca (1:1 u regularnom toku utakmice, 4:5 na kraju). Zaustavljen je u četvrtfinalu od strane niškog Radničkog. I 1973. Kao domaćin izbacio iz Šesnaestine finala Kupa Jugoslavije“Maršala Tita“ Dinamo Zagreb pobedivši ih sa 3:1. Danas FK Timok nastupa pod imenom „Timok 1919“ i u ovoj 2019. proslavlja 100 godina postojanja.

FK Timok 1919

TROMEĐA
Negotin se nalazi blizu tromeđe Srbije, Rumunije i Bugarske. Ime Negotin je prvi put zabeleženo u 16. veku. Mesto nije imalo značaja do 18. veka, kada je postalo važno vojno uporište. Godine 1833. Negotin je trajno ušao u sastav Srbije i otada počinje njegov brži razvoj, koji je trajao do početka Prvog svetskog rata. Ravnica, poznata pod imenom Negotinska nizija, proteže se između Timoka i Dunava do lučne brdovite kose Vidrovac-Badnjevo-Bratujevac. Iznad ove kose nastavlja se ravničarski plato sve do planina Deli Jovan i Stol, koje čitavo ovo područje prirodno odvajaju od centralne i zapadne Srbije. Sam grad je na oko 45 m iznad nivoa mora. Tragovi neolitskog čoveka, pronađeni na obali Dunava u selima Prahovo, Dušanovac i Radujevac, svedoče da je teritorija današnje Negotinske krajine bila naseljena još u kameno doba. U vreme velikih seoba naroda, sa istoka su prodirala ratnička plemena. Rezultati proučavanja arheološkog materijala nađenog u Lepenskom Viru govore da su još pre više od šest hiljada godina na obalama Dunava u Đerdapu i njegovom neposrednom zaleđu živeli ljudi čija je materijalna kultura bila na zavidnoj visini. Mnogo je naroda kroz minule vekove živelo na današnjem istoku Srbije beležeci napredak, razvoj, nestajanje svojih civilizacija. Podaci o njima prekriveni su maglom vremena, ali ono što se pouzdano može tvrditi je da je Negotinska krajina, kao neposredno zaleđe Đerdapa, bila vazda u prošlosti most, a sam Đerdap kapija tog mosta između Vlaške nizije i Timočke doline, odnosno Balkana.

Tromeđa

TUPIŽNICA
Tupižnica je divlja planina u istočnoj Srbiji, izmedu Rtnja i Stare Planine, udaljena oko 20 km severno od Knjaževca, poznata i pod imenom Lasovačka planina. Tupižnica se nalazi severozapadno od knjaževačke i jugozapadno od zaječarske kotline, sa leve strane Belog Timoka. Tupižnica ima površinske kraške oblike, nastale zatvaranjem udubljenja i rupa, dok se podzemni oblici pojavljuju kao pećine i jame na Tupižnici i u području Vratnice. Osnova ove planine se sastoji od škriljca i magmičnih stena, dok je greben od krečnjaka, sa koga se pruža veličanstven pogled na okolno, dosta niže okruženje. Tupužnica pripada istočnoj zoni mlađih krečnjačkih planina i ima meridijanski pravac pružanja. Na zapadu se završava visokim stenovitim odsekom, a na istoku ima izgled blago nagnutog platoa. Najveći deo planine Tupižnice je izgrađen od krečnjaka, pa se na njoj sreću mnogi površinski i podzemni kraški oblici reljefa. Šumski prekrivač Tupižnice je veličanstven i pored izgona stoke na planinske pašnjake. Tupižnica je retko naseljena i mirna, posebno njeni pošumljeni severoistočni delovi, prema selima Gornja Bela Reka i Lenovac, u opštini Zaječar. Tupižnica pripada područjima Srbije sa najznačajnijom snagom vetra. Ukupna dužina dobro obeležene planinarske staze je oko 11 km, koja spada u red lakih do srednje teških staza. Uspon na Tupižnicu traje oko 3,5 sata, a povratak oko 2,5 sata. U okviru lovačkog rezervata Tupižnica je rezervat jelena, farma fazana sa oko 1500 fazana, područje za lov na divlju svinju i ograđeni rezervat za trening pasa za lov na divlju svinju. Tupižnica, kao i susedni Rtanj, obiluje jorgovanima i raznovrsnim blagorodnim lekovitim biljem.

Tupižnica

Ovaj projekat je sufinansiran sredstvima Ministarstva kulture i informisanja
,,Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva”