U

ULICE NEGOTINA
22. decembar, 23. srpske divizije,  4. jula, Abraševa,  Age Rogožinarevića,  Albanske spomenice, Alekse Šantića, Antonija Uroševića, Badnjevski put, Bore Lazarevića, Bore Stankovića, Braće Martić, Branka Ćopića, Cara Lazara,  Dr Aleksandra Todorovića, Dragoljuba Milinčića, Dušana Petrovića Šaneta, Kočina, Krajinska, samo su neke od mnogobrojnih ulica u Negotinu koje nose naziv po značajnim datumima i ljudima unas. U jednoj od najlepših ali i najstarijih  negotinskoj ulici, koja nosi ime Kneza Mihaila, svake godine se održava, sada već tradicionalna, manifestacija„Vesela čaršija“. Organizatori Turistička organizacija opštine Negotin, Dom kulture „Stevan Mokranjac“ i vlasnici lokala iz ove ulice, uz pokroviteljstvo opštine Negotin, pokušavaju na taj način da bar na kratko na bogojavljensko veče, vrate duh starog vremena. Uovoj glavnoj zanatskoj ulici u Negotinu i danas u većini od velikog broja sačuvanih kućnih brojeva, čuvaju sećanje na nekadašnje zanatlije, trgovce, advokate, negotinske preteče današnjih preduzetnika. Manifestacija „Vesela čaršija“ predstavlja čuvanje duha starog Negotina oličenog u Knez Mihailovoj ulici, staroj, trgovačkoj čaršiji. „Knez Mihailova ulica je, pored ostalog, poznata po bioskopu iz 1938. i prvoj velelepno sazidanoj zgradi braće Petrović iz Knjaežavca koji su u njoj nastanili tehnološko čudo minulog veka. Tu je bio smešten zanatski esnaf, Dom zanatlija i Pevačko društvo „Krajina“ kojim je dirigovao Stevan Mokranjac. U njoj se nekad prodavao fini pamuk iz Engleske i Turske, čipka, konac i vunica, šećerne bombone, pa su hroničari zabeležili da su Knez Mihailovu od milošte zvali i „šećerna“ ulica kojom su se širili mirisi iz mesara, kafana, ribarnica i pekara. U staroj čaršiji boemi su jutra dočekivali u čuvenim kafanama, a novce čuvali u Negotinskoj štedionici.“

Ulice Negotina

USKOLISNI BOŽUR
Stepski, uskolisni ili tankolisni božur, je biljka upadljivo crvenih cvetova. Zbog nesavesnog branja danas je postao retkost. Tipična staništa su suvi, peskoviti, stepsko-travni predeli, krečnjaci i vrtače. U Srbiji je jedna od pet ugroženih vrsta divljeg božura, koja se može naći na Deliblatskoj peščari, iznad sela Odorovci (opština Dimitrovgrad) i u okolini mesta Skrobnica (opština Knjaževac). Lekovitost ove biljke poznata je od davnina tako da i njeno ime odatle vodi poreklo. Po Homeru lekar bogova zvao se Peon koji je izlečio Plutona biljkom nazvanom Peonija. Tanki, nežni listovi objašnjeni su i pod imenom „tankolistan“.

Stepski, uskolisni ili tankolisni božur

Ovaj projekat je sufinansiran sredstvima Ministarstva kulture i informisanja
,,Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva”