Boljevac koji volimo

Planina Rtanj i Bogovinska pećina sve više privlačnije turistima

Boljevac koji volimo - Marina Vasić

Opština Boljevac u protekloj godini zabeležila je preko 35.000 noćenja, kako u hotelima tako i u privatnom smeštaju.

Turisti su bili najviše zainteresovani za obilazak mnogih prirodnih lokaliteta, kao što su planina Rtanj, Bogovinska pećina i vrela u okolini Boljevca, kaže Marina Vasić, saradnik u Turističkoj organizaciji Boljevca.

Boljevac koji volimo - Marina Vasić
Marina Vasić, saradnik u Turističkoj organizaciji Boljevca

„Ono što najviše privlači turiste je planina Rtanj, koja je zadnjih nekoliko godina baš dobila na značaju i po tome nas ljudi uglavnom i prepoznaju. Većina turista koja boravi ovde ne propušta priliku da se popne i na vrh Rtnja i da sa samog vrha doživi prelepi pogled. Preporučujemo i obilazak Bogovinske pećine, koja je sve atraktivnija i jedan je od turističkih dragulja naše opštine. Dugačka je preko 6000 metara, ali za turiste je uređeno 540 metara staze koje su dostupne, a turisti mogu da vide četiri najlepše dvorane u samoj pećini“, rekla je Vasić.

Takođe, na teritoriji opštine Boljevac nalaze se i brojni izvori-vrela, a najpoznatija su u boljevačkim selima.

Boljevac koji volimo - Marina Vasić
Marina Vasić, saradnik u Turističkoj organizaciji Boljevca

„Tu su vrela u Ilinu i u Krvom Viru gde je uređeno i izletište ‘Pećura'“, dodaje Vasić.

Iz Turističke organizacije podsećaju da se tokom leta organizuju i brojne manifestacije koje sve više privlače turiste.

Ovaj medijski sadržaj sufinansiran je od strane Opštine Boljevac. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu, nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

————————————————————————————————————————————————————–

Opština Boljevac i Opština Belogradčik iz Bugarske zajedno realizuju IPA projekat
prekogranične saradnje ove godine

Boljevac koji volimo - Dejan Kostadinović

Opština Boljevac u saradnji sa Opštinom Belogradčik iz Bugarske realizuje IPA projekat prekogranične saradnje, a ukupna vrednost projekta za obe opštine je 625.000 evra.

Što se tiče dela opštine Boljevac, radiće se na uređenju Turističkog info centra na Rtnju, a vrednost dela projekta opštine Boljevac je 210 hiljada evra, poručio je Dejan Kostadinović, pomoćnik predsednika Opštine Boljevac.

Boljevac koji volimo - Dejan Kostadinović
Dejan Kostadinović, pomoćnik predsednika Opštine Boljevac

„Radiće se i ono što je već u završnoj fazi našeg dela projekta jeste uređenje tog Info centra, radi se rekonstrukcija i opremanje opremom za Info centar i za dva apartmana u tom objektu. Takođe, radi se na izradi aplikacije i web platforme, a predviđeno je ovim da budu obeležene rute koje su nam turistički jako značajne i koje će biti vidljive kroz aplikaciju. Turista kroz aplikaciju može da učita rutu ili željenu destinaciju koju želi da poseti kako bi lakše sazanao gde su i kako da dođe do njih“ rekao je Kostadinović.

Boljevac koji volimo - Dejan Kostadinović
Dejan Kostadinović, pomoćnik predsednika Opštine Boljevac

Ovo je prvi put da Boljevac sarađuje sa opštinom Belogradčik iz Bugarske, ali sama saradnja opštine Boljevac sa bugarskim gradovima traje dug niz godina. Do sada je Boljevac sarađivao i sa opštinom Kula i Čiprovci.

Ovaj medijski sadržaj sufinansiran je od strane Opštine Boljevac. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu, nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

————————————————————————————————————————————————————–

Uskoro zaštita geografskog porekla brenda „Rtanjski med“

Boljevac koji volimo - Rtanjski med

Na svetskom i domaćem tržištu postoji široka lepeza proizvoda koji su prepoznatljivi po kraju gde se proizvode. Kako bi se ti proizvodi izdvojili od ostalih, neophodna je i zaštita geografskog porekla određenog proizvoda. „Rtanjski med“ će uskoro biti prepoznatljiv na tržištu, jer će dobiti oznaku geografskog porekla.

Opština Boljevac i Opština Sokobanja formirale su lokalnu akcionu grupu, a jedan od projekata je, koji je trenutno u završnoj fazi, jeste i zaštita geografskog porekla „Rtanjskog meda“. Brend „Rtanjski med“ od velikog je značaja i za proizvođače i za kupce, ističe Dejan Kostandinović, pomoćnik predsednika opštine Boljevac.

Boljevac koji volimo - Rtanjski med
Dejan Kostandinović – pomoćnik predsednika opštine Boljevac

„To je javno privatno civilno partnerstvo na teritoriji obe opštine. Došli smo do završne faze projekta i u pitanju su četiri udruženja na teritoriji obe opštine. Urađena je i analiza i elaborat kako bi ’Rtanjski med’ zvanično trebao da izgleda i po ambalaži, a i po sastavu i ukusu. Najverovatnije ćemo sledeće godine i zvanično proglasiti i zaštititi njegovo geografsko poreklo i da ga kao takvog plasiramo na tržište. Od toga bi najviše koristi imali proizvođači, a i kupci koji bi znali da kupuju jedan prirodan proizvod u odnosu na gomilu plagijata koji postoje na tržištu. S druge strane kao brend radi na promociji i same opštine Boljevac“, kaže Kostandinović.

Pored „Rtanjskog meda“, Boljevac ima i zaštićen i „Krivovirski kačkavalj“ i „Rtanjski čaj“, koji su još ranije dobili zaštićeno geografsko poreklo.

Ovaj medijski sadržaj sufinansiran je od strane Opštine Boljevac. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu, nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

————————————————————————————————————————————————————–

Sve više turista posećuje opštinu Boljevac

Boljevac koji volimo - Sve više turista posećuje opštinu Boljevac

Pored brojnih morskih destinacija, sve više je onih koji se odlučuju da leto provedu na planini. Zbog prirodnih lepota, ali i mnogobrojnih znamenitosti, broj turista u opštini Boljevac raste iz godine u godinu.

Turisti koji posete opštinu Boljevac, pored prirodnih lepota, mogu da uživaju i u obilasku mnogih znamenitosti. Tu su manastiri iz 15. i 16. veka, Muzej „Timočke bune“ i kuća vajarke Ljubinke Savić – Grasi u Ilinu kod Boljevca, kaže Marina Vasić, saradnik u Turističkoj organizaciji Boljevca.

Boljevac koji volimo - Sve više turista posećuje opštinu Boljevac
Marina Vasić – saradnik u Turističkoj organizaciji Boljevca

„Za one goste koji su zainteresovani za verski turizam, imamo manastire iz 15. i 16. veka, koji su raspoređeni na celoj teritoriji opštine Boljevac, kao što su manastiri Lozica i Lapušnja, Krepičevac i crkva u Boljevcu. Tu su i Muzej „Timočke bune“ koji je jedinstven u ovom kraju jer je posvećen određenom događaju, a tu je i kuća vajarke Ljubinke Savić – Grasi u Ilinu kod Boljevca“, rekla je Vasić.

Kako bi svi zainteresovani posetioci imali gde da se smeste tokom boravka u Boljevcu, pored hotela, tu su i seoska domaćinstva koja im pružaju odlične uslove za smeštaj, naglašava Vasić.

„U Boljevcu su sve više ljudi okrenuti ka stvaranju tih seoskih turističkih domaćinstva koja se izdaju. Mi smo počeli sa prvim domaćinstvom koje je kategorisano u opštini Boljevac 2016. a sada ih već imamo nekih dvadesetak sa tendencijom rasta. Svakodnevno imamo ljude koji se informišu šta im je potrebno za kategorizaciju i kako bi mogli da omoguće turistima što ugodiniji boravak ovde. Ta domaćinstva su značajna jer u Boljevcu imamo tri hotela sa nekih 300 ležaja otprilike, a ponekad se desi da imamo veliki broj turista i da nam je potreban krevet više.“

Opština Boljevac tokom protekle godine zabeležila je povećan broj posetilaca u odnosu na prethodne godine, poručuju iz Turističke organizacije opštine Boljevac.

Ovaj medijski sadržaj sufinansiran je od strane Opštine Boljevac. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu, nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

————————————————————————————————————————————————————–

Marjanović: Turizam je postao razvojna šansa Boljevca

Boljevac koji volimo - Marjanović: Turizam je postao razvojna šansa Boljevca

Neposredna blizina planine Rtanj, ako i mnogih drugih prirodnih znamenitosti, uticale su na povećanje broja turista u opštini Boljevac. Mnogi Boljevčani su pronašli sebe u sektoru turizma, tako da je sve više etno domaćinstava na području ovog podrtanjskog grada.

Predsednik opštine Boljevac dr Nebojša Marjanović ocenjuje da je turizam postao razvojna šansa Boljevca.

Boljevac koji volimo - Marjanović: Turizam je postao razvojna šansa Boljevca
Nebojša Marjanović – predsednik Opštine Boljevac

„Turizam je nekako postao razvojna šansa mnogih opština, pa i ove naše. Rtanj je tu okosnica razvoja turizma i on je glavni pokretač. Mnoga naša sela koja gravitiraju ka Rtnju imaju neke nove investitore i ljude koji ulažu i grade te male turističke etno komplekse. Takođe, mnogi naši domaći žitelji se ohrabruju da registruju svoja domaćinstva za bavljenje turizmom. Dobro je što su ti objekti puni i turisti dolaze“, istakao je Marjanović.

Na području opštine Boljevac je oko dvadesetak domaćinstava koja su kategorisana za smeštaj turista.

Ovaj medijski sadržaj sufinansiran je od strane Opštine Boljevac. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu, nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

————————————————————————————————————————————————————–

U opštini Boljevac u toku realizacija mnogih projekata

Boljevac koji volimo - U opštini Boljevac u toku realizacija mnogih projekata

U opštini Boljevac u toku je realizacija mnogih projekata, kao što su rekonstrukcija vodovodne mreže, izgradnja sportsko-rekreativnog kompleksa, rekonstrukcija objekata pri školama.

Jedan od najbitnijih projekata jeste rekonstrukcija vodovodne mreže u boljevačkim selima, ističe dr Nebojša Marjanović, predsednik opštine Boljevac.

Boljevac koji volimo - Marjanović: Turizam je postao razvojna šansa Boljevca
Nebojša Marjanović – predsednik Opštine Boljevac

„I ova godina je godina koja će dati neke nove vrednosti. Radimo na rekonstrukciji vodovodne mreže u našim selima, jer je to kapitalni problem u našim selima. Uspeli smo delom iz našeg budžeta, ali i dvadesetak miliona iz Evropskih fondova da obezbedimo i radovi su u toku kod Podgorca. Radimo našim budžetom od 12 miliona ka Savincu i Sumrakovcu, kako bi i u Sumrakovcu bio rešen problem vodosnabdevanja“, rekao je Marjanović.

Prvi čovek opštine Boljevac dodaje da se radi na izgradnji sportsko-rekreativnog kompleksa, kao i rekonstrukcija mnogih objekata.

„Radimo i jedan dobar sportsko-rekreativni kompleks na Staničnom brdu, tu je izdvojeno desetak miliona dinara iz Ministarstva zaštite životne sredine koji podrazumeva da se devastirano područje pretvori u mesto udobno za život. Taj rekreativni sadržaj biće namenjen pre svega mlađoj populaciji, ali i rekreativcima. Radiće se rekonstrukcija sportske hale, parket i krovna rekonstrukcija u jednom delu, kao i deo igrališta i deo dvorišta OŠ ‘9. Srpske brigade’ dobiće novu asfaltnu podlogu. Radimo krov Doma kulture u Mirovu, kaže Marjanović.

Marjanović podseća da zbog kašnjenja tendera, kasnilo se i sa početkom realizacije nekih projekata, ali da će svi planirani projekti biti završeni u predviđenom roku.

Ovaj medijski sadržaj sufinansiran je od strane Opštine Boljevac. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu, nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

————————————————————————————————————————————————————–

Uskoro realizacija programa energetske efikasnosti na zgradi lokalne samouprave u Boljevcu

aBoljevac koji volimo - Uskoro realizacija programa energetske efikasnosti na zgradi lokalne samouprave u Boljevcu

Opština Boljevac jedna je od mnogih lokalnih samouprava koje će ove godine realizovati programe energetske efikasnosti.

Između ostalog, zgrada lokalne samouprave u Boljevcu biće rekonstruisana u skladu sa programom energetske efikasnosti, naglašava dr Nebojša Marjanović, predsednik opštine Boljevac.

Boljevac koji volimo - Marjanović: Turizam je postao razvojna šansa Boljevca
Nebojša Marjanović – predsednik Opštine Boljevac

„Radimo i na programima energetske efikasnosti. Dobili smo nedavno od Ministarstva rudarstva i energetike oko 22 miliona dinara za energetsku efikasnost zgrade Opštine, gde ćemo imati i mi kao lokalna samouprava učešće od desetak miliona i ukupno sa 32 miliona mi ćemo pokrenuti javnu nabavku. Time će zgrada Opštine Boljevac dobiti novu stolariju i radićemo na rekonstrukciji krovne konstrukcije, kao i fasade, kako bi bila štedljiva zgrada“, rekao je Marjanović.

Inače, iz lokalne samouprave Boljevac podsećaju da je krajnji rok za konkurisanje za dodelu bespovratnih sredstava građanima za sufinansiranje mera energetske sanacije stambenih objekata, koje se odnose na unapređenje termičkog omotača, termotehničkih instalacija i ugradnje solarnih kolektora za centralnu pripremu potrošne tople vode na teritoriji opštine Boljevac za 2022. godinu, kao i za sufinansiranje ugradnje solarnih panela za proizvodnju električne energije na porodičnim kućama do 30. septembra 2022. godine.

Ovaj medijski sadržaj sufinansiran je od strane Opštine Boljevac. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu, nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

————————————————————————————————————————————————————–

Marjanović: Infrastrukturni projekti nastavljaju se i naredne godine na teritoriji opštine Boljevac

Marjanović: Infrastrukturni projekti nastavljaju se i naredne godine na teritoriji opštine Boljevac
Marjanović: Infrastrukturni projekti nastavljaju se i naredne godine na teritoriji opštine Boljevac

Na Opštinskom veću u Boljevcu, doneta je Odluka o nacrtu budžeta za 2023. godinu, a između ostalog, veliki deo novca biće opredeljen za infrastrukturne radove.

Prema rečima predsednika opštine Boljevac dr Nebojše Marjanovića, u planu je izgradnja kanalizacione mreže u Boljevcu, opremanje prostorija boljevačke biblioteke. Takođe, u planu su i rekonstrukcije ulica, kako u Boljevcu, tako i u selima.

„Pre izvesnog vremena od Ministarstva zaštite životne sredine dobili smo mogućnost da priložimo sve projekte, kao što je prečišćavanje otpadnih voda. Takođe imamo nameru da sredimo prostor naše biblioteke i opredelili smo i za to dovoljno novca. Imamo u planu za sledeću godinu da asfaltiramo i dve ulice u gradu. Neke od ulica u selima biće naredne godine presvučene grebanim asfaltom“, ističe Marjanović.

Marjanović naglašava da je u planu i rekonstrukcija nove škole, a radi se o objektu pored sada već postojeće škole u Boljevcu, kako bi se dodatno uredile učionice, da bi učenici mogli da pohađaju nastavu u dve smene.

Ovaj medijski sadržaj sufinansiran je od strane Opštine Boljevac. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu, nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

————————————————————————————————————————————————————–

U toku realizacija projekta vodosnabdevanja u boljevačkim selima Podgorac, Sumrakovac i Savinac

U toku realizacija projekta vodosnabdevanja u boljevačkim selima Podgorac, Sumrakovac i Savinac
U toku realizacija projekta vodosnabdevanja u boljevačkim selima Podgorac, Sumrakovac i Savinac

U opštini Boljevac ove godine jedan od najznačajnijih projekata jeste izgradnja vodovoda u selima. Postavljanje glavnog cevovoda počelo je u naselju Podgorac Timok, a nastavak radova će uslediti tokom naredne budžetske godine.

„Situacija po pitanju vodosnabdevanja je bila alarmantna u boljevačkim selima, ali smo mi predvideli jer smo znali da mnoga naša sela nemaju rešeno vodosnabdevanje. Krenuli smo poslednjih godina dosta da radimo i da realizujemo projekte što se tiče vodosnabdevanja. Rešili smo Mirovo sa jednim novim rezervoarom i vodovodom, rešili smo Jablanicu, Lukovo, Dobro Polje, Bogovinu. Poslednjih godina izdvajamo najviše novca za rešavanje vodosnabdevanja našeg najvećeg sela Podgorca-Timok. Pola sela za sada ima rešeno vodosnabdevanje, ali još uvek nisu svi izrazili želju da se priključe. Radimo to sopstvenim sredstvima. Oko 30 miliona dinara ulažemo za izgradnju sekundarne mreže u Podgorcu, a 12 miliona dinara smo izdvojili za početak radova na trasi ka Sumrakovcu i Savincu“, ističe Nebojša Marijanović, predsednik opštine Boljevac.

Takođe, u Predlogu odluke o nacrtu budžeta za 2023. godinu predviđeno je da se izdvoji najviše novca za kapitalne investicije, pre svega za vodosnabdevanje stanovnika Podgorca, Sumrakovca i Savinca. Odnosno 15 miliona za Podgorac, a isto toliko za Sumrakovac i Savinac.

Celokupna vrednost projekata vodosnabdevanja Podgorca, Sumrakovca i Savinca je 150 miliona dinara. Projekat u Boljevcu je jedan od 33 projekta lokalne infrastrukture u regionima Šumadije i zapadne Srbije i južne i istočne Srbije koje EU podržava preko EU PRO Plus programa, kako bi se unapredio kvalitet života ljudi.

Ovaj medijski sadržaj sufinansiran je od strane Opštine Boljevac. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu, nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

————————————————————————————————————————————————————–

Boljevac deo projekta „Mogućnosti za razvoj seoskog turizma na području Zaječarskog okruga“

Boljevac deo projekta „Mogućnosti za razvoj seoskog turizma na području Zaječarskog okruga“

„Mogućnosti za razvoj seoskog turizma na području Zaječarskog okruga“ naziv je projekta koji realizuje Turistička organizacija Boljevac i lokalna samouprava, u saradnji sa Poljoprivrednom stručnom službom „Agroznanje“ iz Zaječara.

Cilj projekta je unapređenje i podsticaj razvoja seoskog turizma, Na području opštine Boljevac je registrovano 27 domaćinstava za ruralni turizam. Iz Turističke organizacije Boljevac ističu da je u ovim objektima prošle godine zabeleženo oko 15 hiljada noćenja.

„Rast broja turističkih domaćinstava pokazuje da je turizam u Boljevcu u razvoju. Prvo turističko domaćinstvo registrovano je 2016. godine u Boljevcu, a sada je trenutno 27. Imamo neka domaćinstva koja su na čekanju, a dosta njih se raspituje koje su procedure oko kategorisanja objekta i otvaranja turističkog domaćinstva. Kada smo obilazili domaćinstva uvideli smo da uopšte nije slaba posećenost, a u toku je izgradnja i dodatnih sadržaja za turiste u tim domaćinstvima. Primetili smo da su ove godine svi zadovoljni posetom turista. Seoska turistička domaćinstva sa teritorije opštine Boljevac postavila su standarde kada je kvalitet usluga smeštaja u pitanju“, kaže Dragan Milojević, direktor Turističke organizacije opštine Boljevac.

Kao primer dobre prakse poslužilo je „Domaćinstvo Stanojević“ u Boljevcu, koje se već osam godina uspešno bavi ovim poslom.

Pored Boljevca, partner na projektu je i grad Zaječar, a pokrovitelj je Ministarstvo Poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Ovaj medijski sadržaj sufinansiran je od strane Opštine Boljevac. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu, nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

————————————————————————————————————————————————————–

Opština Boljevac učestvuje u više projekata energetske efikasnosti

Opština Boljevac

Opština Boljevac vodi izuzetno računa o energetskoj efikasnosti, kako svojih građana, tako i javnih objekata. Jedan od prvih projekata energetske efikasnosti je zamena javne rasvete, led sijalicama. To je stvorilo veoma velike uštede u potrošnji električne energije.

Takođe, urađeno je dosta projekata sanacije javnih objekata, pre svega škola i Predškolske ustanove, a aktuelan je i projekat energetske efikasnosti upravne zgrade Opštine Boljevac.

„Trenutno je aktuelan projekat energetske efikasnosti upravne zgrade Opštine Boljevac, koji će stvoriti uslove dodatne uštede u potrošnji toplotne energije. Prećiće se na bio masu, koja ima ogromne uštede energije, kao i u zaštiti živone sredine.
Učestvovali smo na više projekata energetske sanacije porodičnih kuća i stanova, učestvovali smo i u pilot projektu u prvom javnom pozivu koje je raspisalo Ministarstvo rudarstva i energetike prošle godine, a odziv građana je bio zadovoljavajući. Dosta naših sugrađana je tim javnim pozivom rešilo stolariju u svojim domovima. Opština Boljevac je u konkursu stavila niže kriterijume, kako bi što više naših građana učestvovalo. Kao i za privredne subjekte, potrebno je samo da imaju odgovarajuće ateste koji su propisani pravilnkom Minisarstva rudarstva i energetike i da bude registrovano u APR-u. Građani mogu da konkurišu ako su vlasnici, čak i ako su suvlasnici objekta uz dozvolu vlasnika, koji imaju građevinsku dozvolu i legalizovani su ili u postupku legalizacije“
kaže Nikola Zec, savetnik za lokalni ekonimski razvoj u kabinetu predsednika Opštine Boljevac.

Na ovaj način opština Boljevac i građani stvoriće uslove za neka dalja ulaganja u svoje domove.

Ovaj medijski sadržaj sufinansiran je od strane Opštine Boljevac. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu, nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

—————————————————————————————————————————————————————

Muzej Timočke bune u Boljevcu jedan od retkih institucija kulture posvećen istorijskom događaju

Muzej Timočke bune u Boljevcu

Muzej Timočke bune u Boljevcu, otvoren je 1983. godine na stogodišnjici Timočke bune kao depandans Narodnog muzeja Zaječar.

Zgrada stare apsane u Boljevcu u kojoj su tokom bune bili zatvoreni pobunjenici iz celog crnorečkog kraja, rekonstruisana je i adaptirana u muzejski prostor koji je od 15. maja 1980. godine pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture Niš. Apsana u Boljevcu je izgrađena posle 28. februara 1860. godine, kada je knez Miloš Obrenović proglasio Boljevac sedištem sreza. Javni objekti kao što je apsana i crkva, čija je izgradnja završena 1861. godine, bile su neophodne institucije za novo administativno sedište koje je Boljevac imao. U zgradi apsane bila je koncentrisana sva upravna i sudska vlast.

Muzej Timočke bune na otvaranju 1983. godine

Timočka buna je počela za vreme vladavine Milana Obrenovića, prvog novovekovnog srpskog kralja i predstavljala je reakciju na birokratsku vladu i apsolutistički način vladavine ovog kralja. On je 1883. godine doneo Zakon o ustrojstvu vojske nakon čega je usledilo oduzimanje oružja od vojnika što je dovelo do pobune 20. oktobra u Krivom Viru kada su meštani razoružali policiju i proterali zajedno sa vojskom i popisnom komisijom zaduženom za predaju oružja. Ovo razoružanje policije od strane naroda predstavlja početak Timočke bune. Već sutradan u Boljevcu okupili su se meštani okolih sela i predvođeni sveštenikom Marinkom Ivkovićem krenuli su ka Čestobrodici u borbu protiv kraljeve vojske koja je tamo bila smeštena. Među najistaknutijim vođama pobunjenika iz Boljevca nalaze se pojedini članovi porodice Petrović sa kojima je i Marinko Ivković, vođa i začetnik čitavog poktera, bio u rodbinskim vezama. Milija Petrović, sveštenik u Boljevcu, značajan je, ne samo za Timočku bunu nego i za istoriju Boljevca. Između ostalog, na njegovu inicijativu je parohijski centar iz Ilina 1854. godine premešten u Boljevac, a sedam godina kasnije, dakle 1861. godine takođe na njegovu inicijativu i na inicijativu njegovog oca Simeona, izgrađena je i crkva Cvetog Ilije u Boljevcu. Njegov sin Dobrosav Petrović bio je vođa i član “Leteće konjice” najbolje organizovanog odreda u redovima narodne vojske koji je išao od mesta do mesta i pozivao narod na pobunu (a između dva Svetska rata bio je Senator u Vladi Srbije).

U Timočkoj buni su učestvovali i mnogi učitelji tadašnjeg Boljevačkog sreza. Vladimir Zebić koji je u vreme bune radio kao učitelj u Podgorcu (selo u opštini Boljevac) bio je, takođe, i predsednik Druge učiteljske skupštine u Beogradu, dok je sekretar bio Mihalo Stuparević, učitelj u Boljevcu a u vreme bune opštinski pisar. Što govori o značaju koji su ovi učitelji iz Boljevca imali, ne samo za Timočku bunu već i za školstvo tog perioda. Samo nekoliko dana kasnije, 27. oktobra, Boljevacka vojska doživela je poraz kod Čestobrodice. U međuvremenu buna se proširila i na Banjski srez i na Knjaževački okrug. Na čelu sokobanjskih pobunjenika bio je Ljuba Didić, trgovac iz Sokobanje. Pobunjenike iz Knjaževca predovio je Aca Stanojević. Nakon poraza boljevačke vojske na Čestobrodici i poraza sokobanjske vojske kod Banjske klisure, vođe pobunjenika sa svojom vojskom prešle su u Knjaževac. Udružena narodna vojska doživela je još jedan slom, ovog puta kod Vratarnice. Potom su na čelu sa Dobrosavom Petrovićem osvojili Kraljevicu i ušli u Zaječar ali napad na Zejčar bio je neuspešan jer se Zaječarci nisu pridružili iako je tu bilo jezgro Radikalne stranke koja je pozivala ljude na pobunu. Tako je 31. oktobra, došlo do sloma pokreta nakon čega je usledilo hvatanje pobunjenika, posebno njihovih vođa. Među prvima streljani su predvodnici pobunjenika iz Boljevačkog sreza: Milija Petrović, Marinko Ivković i drugi. Učiteljima Vladimiru Zebiću, Tihomiru Marinkoviću i Neši Magdiću koji su delili istu zatvorsku ćeliju, presuđena je smrtna kazna. Pomilovani su potom od kralja lično, ali Vladimir Zebić nije dočekao to pomilovanje, obesio se u zatvorskoj ćeliji. Tri godine kasnije kralj Milan je pomilovao sve preživele pobunjenike koji nisu bili u bekstvu. Iako je Timočka buna ugušena u krvi, nešto je ipak postignuto, a to je ulazak običnog čoveka u državne institucije vlasti. Na Kraljevici (kod Zaječara) 1940. godine podignut je spomenik u čast svim streljanima u Timočkoj buni (delo Antuna Avgustinčića).

Na stogodišnjici Timočke bune, pored otvaranja Muzeja Timočke bune snimljen je i istoimeni film u kome su kao statisti učestvovali i mnogo glumci tadašnjeg Boljevačkog pozorišta “Zvezda”. Jedan deo filma snimljen je upravo na teritoriji opštine Boljevac.

„Muzej Timočke bune nam pruža jedan kompletan uvid u razvoj i delovanje Timočke bune, sve do njenog sloma ali takođe nas upućuje i u način života i razmišnljanja ljudi s kraja 19. veka. Priča je propraćena dokumetacijom, ilustracijama i fotografijama najznačajnijih ličnosti Timočke bune koja se često naziva seljačkom bunom, a ovu bunu je, zapravo, podigla intelektualna elita Boljevačkog sreza, školovani učitelji i sveštenici, od kojih je većina, svoju težnju za oslobođenjem od birokratske vlasti, platila životom, smrtnom presudom i streljanjem na Kraljevici, zato ovaj Muzej podignut u Boljevcu, mestu u čijem je srezu buna počela, predstavlja spomenik jednom tragičnom događaju ali isto tako i uspomenu na ljude, koji su dali svoje živote boreći se za bolje sutra“, ističe Dragana Dragotić, kustos Muzeja Timočke bune.

Postavka Muzeja prati stanje pred Timočku bunu, početak bune, borbu narodne i stajaće vojske, organizaciju vojske 80-ih godina 19. veka, stanje stanovništva s kraja 19. veka, najznačajnije ličnosti vezane za bunu, pre svega vođe bune, sve do ugušenje bune oličenog u Prekom sudu. Muzej sadrži bogatu kolekciju dokumenata iz 1883. godine kao što su Zakon o ustrojstvu vojske, Ukaz o razrešenju vlade Milana Piroćanca i postavljanju vlade Nikole Hristića, Smrtne presude Prekog suda pojedinim vođama pokreta, i mnoga druga.

Pored dokumentacije, najveći deo zbirke Muzeja predstavljaju fotografije ličnosti koje su odigrale presudnu ulogu u Timočkoj buni kao što su: Milan Obrenović, Nikola Pašić, Milija Petrović, Dobrosav Petrović, Mihajlo Stuparević, Vladimir Zebić, Ljuba Didić, Aca Stanojević, Ljuba Božinović, Gavra Aničić i mnogi drugi.

Veliki deo muzejske zbirke predstavljaju ilustracije sa prikazima seljaka iz tog perioda, narodne vojske, stajaće vojske i događaja kao što su: “Predavanje oružja”, “Čitanje vladine naredbe i poziv na izručenje oružja”, “Napad stajaće vojske na narod i narodnu vojsku kod banjske klisure” i mnoge druge iliustracije iz perioda Timočke bune koje omogućavaju bolji uvid u ovaj događaj. Dok nam bogata zbirka fotografija, takođe, prikazuje: Panoramu visa “Stolica” gde je bila ulogorena boljevačka pobunjenička vojska, Panoramu Gramade, Knjaževca, Zaječara i drugih mesta značajnih za Timočku bunu, zatim karte sa prikazom kretanja narodne i stajaće vojske. Pored toga zbirka sadrži predmete i oružje iz tog perioda, kao i medalje. U Muzeju je izložen i deo zavičajne zbirke gde se mogu videti preslice, stare vunene čarape, tradicionalno posuđe itd.

Ovaj medijski sadržaj sufinansiran je od strane Opštine Boljevac. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu, nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

—————————————————————————————————————————————————————

Besplatna raspodela merkantilnog kukuruza poljoprivrednim gazdinstvima u Boljevcu i Zaječaru, pristiglo preko 200 prijava

59. sednica Saveta Zaječarskog upravnog okruga

U Zaječaru je nedavno održana 59. sednica Saveta Zaječarskog upravnog okruga na kojoj je bilo reči o raspodeli 15 hiljada tona merkantilnog kukuruza iz robnih rezervi države, koji će biti podeljen individualnim poljoprivrednim proizvođačima – odgajivačima mlečnih krava. Količina po muznom grlu je do 240 kilograma.

Ovu akciju pratile su poljoporivredne stručne službe i lokalne samouprave uz pomoć republičkih organa.

Rok za podnošenje prijava za pomoć države bio je 23. novembar 2022. a prema podacima Poljoprivredne službe „Agroznanje” Zaječar, iz Boljevca i Zaječara pristiglo je preko 200 prijava poljoprivrednih proizvođača koje će biti obrađene u narednom periodu.

Kada su u pitanju lokalne samouprave Zaječarskog okruga distribucija će se vršiti po redosledu iz mesta koje država odredi.

Ovaj medijski sadržaj sufinansiran je od strane Opštine Boljevac. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu, nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.