Javna prezentacija „Izmena i dopuna PDR-a sportsko-rekreacionog i zdravstveno-rehabilitacionog centra Banjica” održana u Knjaževcu

U maloj sali Doma kulture u Knjaževcu održana je javna prezentacija pod nazivom „Izmena i dopuna PDR-a sportsko-rekreacionog i zdravstveno-rehabilitacionog centra Banjica”.

Pored čelnih ljudi lokalne samouprave, skupu su prisustvovali i predstavnici JP „Preduzeće za razvoj, urbanizam i izgradnju opštine Knjaževac”, kao i brojni građani.

Prisutnima se obratio predsenik opštine Knjaževac Milan Đokić, koji je govorio o planovima izgradnje i investiranja u kompleks Banjica.

„Ovaj plan detaljne regulacije trebalo bi da bude usklađivanje onog šta su želje, ambicije i mogućnosti sadašnjih i budućih vlasnika zemljišta s jedne strane i nekih pravila struke i zakonskih rešenja i uslova s druge strane. Megalomanski planovi koje smo imali prilike da gledamo više puta u prethodnim godinama gde su predviđeni kompleksi fudbalskih terena, naravno, na tuđem zemljištu, kompleksi hotela, naravno, na privatnom zemljištu, nisu nešto što je realnost. Mi želimo da Rgošte, koje jeste ozbiljan resurs knjaževačke opštine i ovo termo-mineralno izvorište prilagodimo onome što je realnost i šta su mogućnosti i za šta postoji interesovanje. Upravo, da bismo ovu toplu vodu iskoristili i na ovom izvorištu koje je sada i onim što je po meni suština u ovom planu detaljne regulacije, informisao bih vas da ćemo ove godine raditi istražnu bušotinu na lokaciji koju je studija Rudarsko-geološkog instituta definisala da postoji na dubini od 250 metara, da postoji moguća kaptaža, koja ima čak izdašnost od 100 litara u sekundi, što je, kako oni kažu, retkost, a da se više ne eksploatiše u ovom delu Balkana. Dobili smo sredstva od republičke Vlade i sa istražnom bušotinom ćemo krenuti, nadam se, u toku ove godine, da bismo utvrdili kolika je i temperatura. Po njihovim iskustvima, može da bude značajno toplija voda, ili potpuno hladna, ali dok se ne uradi istražna bušotina, to ne može da se zna. Najvažnije tačke kada je u pitanju namena površine jesu sledeće: prvo i osnovno, bazen treba da bude nosilac sa svojim sadržajima i dalje. Planirali smo objekat hotela na površini koja je u javnoj svojini. Potpuno je urađen i projekat za izvođenje, izdata je i građevinska dozvola. To nije jedini takav objekat koji u tom delu oko bazena može da bude zanimljiv. Drugi potez je pored niškog puta gde smo takođe omogućili da vlasnici zemlje mogu da grade hotele ukoliko budu zainteresovani ili da zemlju ustupe nekom drugom. Lokacija preko puta bazena predviđena je za jedno vikend naselje, gde su ljudi već počeli da kupuju placeve. Te ljude treba uvesti u legalne tokove, omogućiti im sutradan gradnju pod legalnim uslovima, priključke na komunalnu infrastrukturu i funkcionisanje u sistemu. Prostor oko samog izvorišta je nešto čemu bih ja posvetio značajno više pažnje i to su dve tačke koje treba da budu nosioci aktivnosti i daljeg razvoja seoskog turizma. Šta je nama cilj – da sa obuhvatom ovog plana od oko 160-170 hektara nekim ljudima pružimo mogućnost, onima koji imaju zemljište, da grade objekte za koje imaju novac, kapacitet, ambicije, a s druge strane da obuhvat ovog plana i sadržaji budu nosioci razvoja seoskog turizma u Rgoštu, a zašto ne i u Orešcu, Podvisu i ostalim selima pored? Sama izgradnja ovog Spa centra je završena, očekujemo potvrdu međunarodnih donatora za odobravanje sredstava da ga i opremimo. Svi ti sadržaji treba da pruže mogućnost da onim ljudima koji će sutra biti smešteni u Rgoštu, Podvisu, Orešcu, da mogu da konzumiraju sadržaje i na bazenu, i oko izvorišta i u ovom novoizgrađenom Spa centru, u ugostiteljskom objektu, u budućim drugim objektima. Kod ovog plana i njegovih aktivnosti treba da budu motor i pokretač razvoja seoskog turizma u ovom kraju naše opštine. Imamo deo gde je izgrađen Spa centar i prostor do samog izvorišta – ako želimo da nam taj Spa centar živi, kao i čitav taj prostor, moramo da imamo smeštajne kapacitete. Čitava površina između izvorišta i Spa centra u javnoj je svojini. Tu smo predvideli da damo mogućnost jednom ozbiljnom investitoru, da napravimo kompleks smeštajnih jedinica 15 do 20 apartmana u 4 do 5 objekta gde ćemo imati stacionirane goste koji će tu boraviti permanentno. Ti gosti će sutra biti i omogućiti funkcionisanje i rentabilnost i održivost samog Spa centra, i oni će kupovati namirnice u Rgoštu, boraviće u restoranu, koji će hteti da koriste i druge sadržaje iz samog sela. Raspisaćemo oglas za jednog investitora, a vreme i naša aktivnost i ažurnost će doprineti tome da se zainteresovani investitori i jave. Drugi važan deo ovog prostornog plana jeste vikend naselje, gde je moguće napraviti 40-ak parcela. Cilj nam je da za svaku od tih parcela raspišemo Javni poziv, otuđimo je iz javne svojine, i pružimo mogućnost investitorima, budućim vlasnicima parcela, da po strogo definisanim urbanističko-tehničkim uslovima napravimo jedno lepo vikend naselje koje će isto ovde dovući, ako imamo budućik 40 objekata, 40 porodica. Tu će boraviti značajan broj ljudi. Ako uzmemo u obzir da mi iznad i ispod Timoka možemo da napravimo 40-ak smeštajnih jedinica, 15-20 smeštajnih jedinica između Spa centra i vira, to znači da će 50-60 smeštajnih jedinica moći da prime 200 gostiju koji će značajno da doprinesu da čitav taj kompleks živi. Kada se ove manje investicije realizuju, prilično sam siguran da će nam investitor za hotel biti izvesniji. Imamo prilike da gledamo iskustva i Stare planine, ali i Kopaonika. Mi smo na Staroj planini počeli sa tim da se prvo naprave krovni sadržaji, gondole, hotel, infrastruktura i ostalo, pa da se naniže spuštaju aktivnosti kroz izgradnju individualnih objekata u selima. Ako nešto što je prizemnije i realnije kao što je izgradnja ovih manjih individualnih objekata koji će i uspešni knjaževački privrednici sebi omogućiti, možda i ljudi iz okruženja, mi ćemo tu na ovoj lokaciji imati ljude koji će da borave, troše, da se kreću i budu dobar mamac uslovno rečeno za buduće investitore i za veće sadržaje kao što su hoteli. Mislim da je ovaj plan napravljen sa ovim namenama površina nešto što je realnost, nešto što nije megalomanija, što može da bude motor razvoja čitavog ovog kraja i da uz sve one sugestije, promene i izmene plana koji će sam život da nosi, možemo da smatramo da je ovaj plan vrlo zanimljiv i atraktivan. Na nama je da promovišemo ono što su opštinske lokacije, da utvrdimo temperaturu vode u bušotini, da bazen idalje održavamo i držimo ga ovakvim kako i treba i da se nadamo će se investitori pojavljivati”, rekao je predsednik opštine Knjaževac Milan Đokić.

Javna rasprava traje do 24. aprila, a građani svoje sugestije, predloge i primedbe u pisanoj formi mogu podneti opštinskoj Upravi ili JP „Preduzeće za razvoj, urbanizam i izgradnju opštine Knjaževac”.

Prethodni članci