U Zaječaru obeležen Dan primirja u Prvom svetskom ratu polaganjem venaca

U Zaječaru je obeležen Dan primirja i sećanja na nevine žrtve u Prvom svetskom ratu.

Ovim povodom položeni su venci u centru grada na spomenik Timočanima stradalim u Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu.

Vence su položile delegacije grada Zaječara, Komande garnizona Zaječar, SUBNORA, Udruženja ratnih vojnih invalida, Udruženja rezervnih vojnih starešina i Udruženja vojnih penzionera.

„Samim tim što je Srbija proglasila ovaj dan kao državni praznik, ovaj datum je veliki i značajan. Sećamo se najvećeg svetskog rata i svaka kuća je imala poginulog borca. Pola muškaraca je poginulo. U ovom ratu učestvovalo je oko 70 miliona boraca, a oko 60 miliona iz Evrope. Narod je četiri godine imao strahote, posebno što je morao da se povlači preko Albanije po zimi. Od 200 hiljada, samo 50 hiljada je preživelo povlačenje. Obeležava se jer je Srbija imala više od milion žrtava. Timočka Krajina i ovaj naš kraj imao je Nikolu Colovića i konjičku diviziju, imao je oko 4 hiljade žrtava. U znak poštovanja prema žrtvama mi smo to obeležili. Grad Zaječar je 1929. godine napravio ovaj spomenik, a u svim zaječarskim selima postoje spomen obeležja poginulima u Prvom svetskom ratu“, istakao je Dragoljub Nikolić, predsednik SUBNOR-a Zaječar.

Spomen obeležje Timočanima stradalim u Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu podigle su 1929. godine porodice poginulih i građani Zaječara, u znak zahvalnosti svim poginulim ratnicima u ovim ratovima, čiji se grobovi nalaze širom Balkana, Evrope i Afrike. Takođe, spomenici su podignuti na 38 lokacija u okolnim selima.

Dan primirja u Prvom svetskom ratu obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine, kada je u francuskom mestu Kompijenj, potpisana kapitulacija Nemačke.

Kao glavni motiv za amblem ovog praznika u Srbiji se od 2012. godine koristi cvet Natalijina ramonda. To je ugrožena vrsta koja raste na istoku Srbije i na planini Nidže na najvišem vrhu Kajmakčalana na kojoj je srpska vojska, pod komandom vojvode Živojina Mišića, vodila žestoke borbe protiv Bugara, tokom stvaranja preduslova za proboj Solunskog fronta.

Dan primirja je u Srbiji neradan dan, a obeležava se i u Velikoj Britaniji, Belgiji, Novom Zelandu, Francuskoj, u zemljama Britanskog Komonvelta to je „Dan sećanja“, a u SAD je „Dan veterana“.

Prethodni članci