„(PRA)FAUST“ Beogradskog dramskog pozorišta: Vešt dramaturg, Maštovit reditelj i glumački tim snova

Prvo festivalsko veče 32. Dana Zorana Radmilovića, otvorilo je Beogradsko dramsko pozorište predstavom ,,(Pra)faust“ po tekstu Johana Volfganga Getea u režiji Borisa Liješevića.,, Faust je poslednja borba u kojoj ne pomaže ni pamet ni obrazovanje. Najpametniji čovek ostaje bez svih argumenata kojima se tokom života oružao,bez znanja , mudrosti, smirenosti“, piše u beleškama reditelja povodom drame ,,Prafaust“, koju je Gete napisao sa svega 26 godina i nikada je nije završio. Stručni žiri festivala u sastavu dr Miroslav Radonjić, predsednik, prof.dr Nenad Novaković i dr Duško Ljuština, doneo je odluku da Zoranov brk pripadne Ozrenu Grabariću za ulogu Mefista. Ovaj hrvatski dramski umetnik na okruglom stolu kritike, rekao je da mu je izuzetna čast što je dobio nagradu sa imenom velikog Zorana Radmilovića.,,Ova nagrada je rezultat igre jer je rad na predstavi bio jedan kolektivni proces .Reditelj je dao jasan okvir, ali ne strogo određen, unutar koga se mi glumci igramo. U tom peščaniku gde se mi igramo i nabacujemo razne stvari, rađaju se razne ideje. Zato sam ja definisao taj naš radni prostor, kao prostor u kome ideje nemaju vlasnike. Ova predstava je kolektiv snažnih glumačkih ličnosti, a i autorskog tima. Moj Mefisto, koga igram, ima demonsku narav, koja se ostvaruje kroz pozitivnu energiju.“ istakao je dobitnik brka Ozren Grabarić.

Glumac Svetozar Cvetković nastupa u glavnoj ulozi Fausta, teške i izazovne uloge, i ispričao je kako je nekoliko puta hteo da odustane.
,, Nekoliko puta sam razmišljao o ovoj predstavi kao izazovu tokom procesa, dok smo imali probe, i mislio sam da sada nema povratka, a onda i da ne bi trebalo da radim. Na to me je dodatno podstakao Voja Brajović, koji mu je rekao da nikako ne bi trebalo da se upuštam u taj komad i tu temu, jer je on pre nekoliko decenija skoro dobio nervni slom igrajući Fausta. Prilikom jednog susreta u restoranu sa Radetoma Šerbedžijom, kažem mu da se znamo 40 godina, da sam gledao sve njegove filmove i serije, ali da ga nikada nisam čuo da govori stihove Getea. Želeo sam da znam razlog, a on mi je rekao ,,Nisam ja dovoljno dobar glumac da bih govorio Getea „. Ipak, imao sam poverenja u reditelja Liješevića, s obzirom da smo već radili zajedno, i zahvaljujući ekipi glumaca, shvatio sam da možemo da napravimo nešto što ima smisla. Mislim da smo u tome uspeli. Ovo je inače predstava koju smo najmanje igrali u Beogradu, a uvek u nekim različitim ambijentima i uvek na drugačiji način. Drago mi je što smo je igrali večeras pred zaječarskom publikom na festivalu koji nosi Zoranovo ime“, rekao je na okruglom stolu kritike glumac Svetozar Cvetković.

Mirjana Kranović je otkrila da je nakon predstave ,,Čitač“ odlučila da igra bilo koju ulogu u predstavama Liješevića, makar to bila manja, sporedna rola, upravo kao uloga Marte u Prafaustu. ,,Meni ovo nije bio težak zadatak, ja sam više bila posmatrač iza scene i savetodavac kako da predstavu odigramo što bolje. Sa Borisom nikada ne može biti dosadno. Uvek možemo kao glumci da mu nešto predložimo u građenju lika, tako da se prijatno osećam da sam i ja nešto kreirala u procesu. Divno je raditi sa ovim glumačkim ansamblom, tako da smo i mi sada postali ,,Prafaust“ familija“ zaključila je Mirjana Karanović.

Kako se čulo na prvom festivalskom stolu kritike, bio je ovo uspešan spoj iskusnih glumaca i mladih glumačkih nada. Jedna od njih je svakako Iva Ilinčić koju smo gledali u ulozi Margarete.,,Meni je bilo divno da radim sa ovakvim glumačkim veličinama. Čast mi je bila i kada me je reditelj pozvao za ovu ulogu. Kroz lik Grete svašta može da se nauči i ona veliki put pređe u toku igranja predstave. Od jedne čiste duše, a zbog jedne male greške, ona srlja u propast. Uz ovakve kolege nije mi bilo teško izneti njen lik.“ rekla je mlada glumica Iva Ilinčić. Uloge u kompleksnoj drami koja vremenski prethodi čuvenom Geteovom Faustu, tumače-Svetozar Cvetković, Ozren Grabarić, Ivan Tomić, Daniel Sič, Ivan Zarić, Mirjana Karanović, Iva Ilinčić i Stanislava Nikolić. Prevod: Branimir Živojinović, dramaturg: Fedor Šili, scenograf: Aleksandar Denić, kostimograf: Marina Sremac, koreografija i scenski pokret: Sonja Vukićević, scenski govor: dr Ljiljana Mrkić Popović.

Prethodni članci