Pravoslavni hrišćanski vernici danas obeležavaju Uskrs

Vaskrsenje Hristovo u svetu, osim srpske, danas slavi i ruska, grčka, bugarska i etiopska crkva, kao i jedan broj Eskima koji žive na Aljasci, ali i pravoslavni vernici u Egiptu.

Crkvena učenja kazuju da je Isus raspet u petak, subotu je preležao u grobu, u Josifovom vrtu, dok se u nedelju zorom osetio snažan zemljotres i anđeo Božji sleteo je na grob. Stražari koji su čuvali grob, u strahu su popadali kao mrtvi, a Isus je vaskrsao.

Na Uskrs je, prema verovanju, prvo Marija Magdalena srela Hrista, a potom se on ukazao i svojim učenicima. Samo učenik Toma, koji je bio odsutan, nije odmah poverovao da je Hristos uskrsnuo, pa je morao lično da se uveri. Odatle je potekla u narodu uzrečica: „Neverni Toma“.

Vaskrs treba slaviti u prvoj nedelji punog meseca posle prolećne ravnodnevice, ali obavezno posle jevrejske Pashe.

Za ovaj praznik vezuje se običaj darivanja jajima. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života, što simboliše Isusov izlazak iz groba i ponovno rađanje.

Prvo obojeno jaje, koje je po pravilu crvene boje, ostavlja se na stranu do sledećeg Vaskrsa i pridaje mu se posebna važnost.

Crvena boja simbolizuje Isusovu prolievenu krv na Golgoti, ali i boju vaskrsenja. Prvo jaje se smatra „čuvarkućom“, odnosno zaštitnikom kuće i zdravlja.

Vaskrs hrišćani slave tri dana, pa su u kalendaru Srpske pravoslavne crkve, crvenim slovom obeleženi Vaskršnji ponedeljak i Vaskršnji utorak.

Prvi ponedeljak nakon Vaskrsa je Pobusani ponedeljak, poznat još i kao zadušnice – dan posvećen mrtvima.

Prethodni članci