Predstavljena publikacija „Nikola Pašić kroz građu Istorijskog arhiva u Zaječaru“ i otvorena izložba „Nikola Pašić – arhivska priča“

Na samom kraju kalendarske godine, Istorijski arhiv „Timočka krajina“ oživeo je uspomenu na Nikolu Pašića, srpskog i jugoslovenskog državnika poreklom iz Zaječara. Povodom 175. godišnjice Pašićevog rođenja, navršene 2020. godine, Arhiv je predstavio javnosti publikaciju pod naslovom „Nikola Pašić kroz građu Istorijskog arhiva u Zaječaru“. Predstavljanje knjige omogućeno je ove godine usled povoljnijih protivepidemijskih mera. Priređivači publikacije su Nikola Milutinović, Bora Dimitrijević i Velibor Todorov, a knjiga je objavljena zahvaljujući sredstvima Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije. U Arhivu je ovom prilikom otvorena i izložba autora Nikole Milutinovića pod nazivom „Nikola Pašić – arhivska priča“, a povod za njeno priređivanje je 95. godišnjica smrti najpoznatijeg Zaječarca. Na veliko zadovoljstvo Arhiva, današnjem događaju je kao recenzent publikacije i dragi gost prisustvovao prof. dr Aleksandar Životić sa Katedre za istoriju Jugoslavije Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Zaječarski Arhiv godinama unazad objavljuje svoju arhivsku građu koja svedoči o ličnostima značajnim za nacionalnu istoriju. Nova publikacija Arhiva posvećena Nikoli Pašiću predstavlja nastavak te tradicije. Zbornikom dokumenata o Pašiću javnosti su prvi put u okviru jedinstvene publikacije predstavljena originalna dokumenta Arhiva u Zaječaru koja svedoče o pomenutom državniku. Zaječarski Arhiv je tokom poslednje decenije prošlog veka sistematski otkupljivao i prikupljao pisane tragove o Nikoli Pašiću, formirao dragocen fond, a sada je pomenuta svedočanstva predstavio javnosti. Knjiga je podeljena na tri celine, u okviru kojih su predstavljena dokumenta, novinski članci i fotografije. Pašićeva svedočanstva sa školovanja u Cirihu, njegova štedna knjižica, lična i politička prepiska, sećanja savremenika i dragocene fotografije samo su neka od svedočanstava koja osvetljavaju lik i delo Zaječarca, svojevremeno smatranog diplomatom evropskog formata.

Pošto su zbornikom dokumenata o Pašiću javnosti predstavljena prevashodno originalna dokumenta, izložba posvećena srpskom državniku zasnovana je na širem korpusu arhivske građe. Sem originalnih dokumenata Arhiva u Zaječaru, izložbom su predstavljena i značajna dokumenta iz Arhiva Srbije, Arhiva Jugoslavije i Arhiva SANU. Na postavci su mesto pronašla i pojedina dokumenta do kojih su arhivisti zaječarskog Arhiva došli tokom skorašnjih istraživanja. Postavka prati život Nikole Pašića od školovanja do smrti 1926. godine i oslikava lik i delo protagoniste fotografijama, ličnom prepiskom, novinskim člancima, karikaturama, plakatima i ostalom, raznovrsnom arhivskom građom.

Na početku predstavljanja knjige i otvaranja izložbe, publiku okupljenu u Galeriji Arhiva pozdravio je Velibor Todorov, direktor ustanove. Bora Dimitrijević, nekadašnji direktor Arhiva, govorio je o procesu povratka Nikole Pašića u kolektivno sećanje krajem prošlog veka i otkupu arhivske građe o Pašiću, podsetivši na pojedince koji su svojevremeno pružili pomoć zaječarskom Arhivu u procesu prikupljanja građe o srpskom državniku i Zaječarcu. Preuzevši potom reč, prof. dr Aleksandar Životić je najpre ukazao na bogat doprinos Zaječara i Timočke Krajine nacionalnoj istoriji. U povesti Kraljevine Srbije, Zaječar je imao status jedne od pet najznačajnijih varoši, kao jedan od regionalnih, ekonomskih i političkih centara države. Ovaj deo Srbije značajan je kao kolevka i najjače uporište radikalskog pokreta, ali i područje sa kog je poteklo više značajnih političara, vojnika i generala. Timočka Krajina i Zaječar stoga imaju veliki značaj u razvoju moderne srpske države. Profesor je potom ukazao na dragocenost dokumenata o Nikoli Pašiću koji se čuvaju u Istorijskom arhivu u Zaječaru, značaj predstavljenog zbornika dokumenata i ulogu Nikole Pašića u istoriji srpskog naroda. Prisutnima se potom obratio Nikola Milutinović, jedan od priređivača publikacije i autor izložbe, izrazivši zahvalnost svim pojedincima koji su Arhivu pružili pomoć u priređivanju zbornika i izložbene postavke. Prof. dr Aleksandar Životić je potom ponovo preuzeo reč, govoreći o postavci posvećenoj Pašiću i proglasivši izložbu otvorenom. Zanimljive odlomke iz knjige koji slikovito svedoče o Pašićevom životu publici je pročitala arhivistkinja Dragana Narodović, čime je program dodatno obogaćen.

Prethodni članci